- Detalji
- Kategorija: Knjigovodstvo blog
- Pogodaka: 32
Prema navodima u dopisu, fizičko lice je pre više od deset godina steklo određen broj akcija u privrednom društvu "A". U periodu kraćem od deset godina privredno društvo "A" je u nekoliko navrata izvršilo povećanje osnovnog kapitala iz neto imovine društva pretvaranjem neraspoređene dobiti u osnovni kapital (povećanjem nominalne vrednosti akcija ili izdavanjem novih akcija) pri čemu nije dolazilo do promene procenta učešća akcionara u kapitalu društva.
Odredbom člana 72. stav 1. tačka 3) Zakona o porezu na dohodak građana (,,Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12, 114/12 - US, 47/13, 48/13 - ispravka, 108/13, 57/14, 68/14 - dr. zakon, 112/15, 113/17, 95/18 i 86/19, u daljem tekstu: Zakon) propisano je da kapitalni dobitak, odnosno gubitak u smislu ovog zakona predstavlja razliku između prodajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene, ostvarenu prenosom udela u kapitalu pravnih lica, akcija i ostalih hartija od vrednosti.
Pod prenosom iz stava 1. člana 72. Zakona smatra se prodaja ili drugi prenos uz novčanu ili nenovčanu naknadu (stav 2. tog člana Zakona).
Saglasno odredbi člana 72. stav 3. Zakona, obveznik poreza na kapitalni dobitak je svako fizičko lice, uključujući i preduzetnika, koje je izvršilo prenos prava, udela i hartija od vrednosti iz stava 1. tog člana.
Odredbom člana 72a stav 1. tačka 5) Zakona propisano je da se kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom u smislu ovog zakona ne smatra razlika nastala prenosom prava, udela ili hartija od vrednosti kada je obveznik izvršio prenos prava, udela ili hartija od vrednosti koje je pre prenosa imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje deset godina.
Izuzetno od tačke 5) stav 1. člana 72a Zakona, pravo na poresko izuzimanje ne ostvaruje se u slučaju kada član društva prenese udeo ili akcije, odnosno deo udela ili akcija koje ima u društvu, a po osnovu tog prenosa društvo stiče sopstvene udele, odnosno akcije u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva (član 72a stav 3. Zakona).
Odredbom člana 249. stav 1. Zakona o privrednim društvima (,,Službeni glasnik RS", br. 36/11, 99/11, 83/14 - dr. zakon, 5/15, 44/18, 95/18 i 91/19) propisano je da se akcionarom u odnosu prema akcionarskom društvu i trećim licima smatra lice koje je kao zakoniti imalac akcije upisano u Centralni registar, a dan upisa u Centralni registar jeste dan sticanja akcije.
Odredbom člana 295. stav 1. tačka 3) Zakona o privrednim društvima propisano je da se osnovni kapital društva može povećati iz neraspoređene dobiti i rezervi društva raspoloživih za te namene (povećanje iz neto imovine društva).
Odluka o povećanju osnovnog kapitala iz neto imovine društva, saglasno članu 307. tačka 3) Zakona o privrednim društvima, sadrži naročito naznaku da li se izdaju nove akcije ili se postojećim akcijama povećava nominalna vrednost, odnosno računovodstvena vrednost kod akcija bez nominalne vrednosti.
Pravo na akcije po osnovu povećanja osnovnog kapitala društva iz neto imovine društva imaju akcionari društva na dan donošenja te odluke (član 308. stav 1. Zakona o privrednim društvima).
Imajući u vidu navedeno, u slučaju kada fizičko lice izvrši prenos uz naknadu akcija koje je pre prenosa imalo u svom vlasništvu neprekidno najmanje deset godina, u kom periodu je izvršeno povećanje osnovnog kapitala iz neto imovine društva pretvaranjem neraspoređene dobiti u osnovi kapital ali nije dolazilo do promene procenta učešća u kapitalu (učešće u kapitalu koji je fizičko lice imalo ostalo je nepromenjeno), prihod koji po tom osnovu ostvari kao razliku između prodajne i nabavne cene akcija ne podleže oporezivanju porezom na kapitalni dobitak saglasno članu 72a stav 1. tačka 5) Zakona. Ukazujemo na to da se pravo na poresko izuzimanje saglasno navedenoj odredbi Zakona ostvaruje isključivo po osnovu prenosa uz naknadu onih akcija koje je u svom vlasništvu fizičko lice imalo neprekidno najmanje deset godina.
(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-196/2020-04 od 6.7.2020)
- Detalji
- Kategorija: Knjigovodstvo blog
- Pogodaka: 39
DA LI SE DRVENE PALETE KOJE KUPAC, TJ. UČESNIK U LANCU DISTRIBUCIJE DO KRAJNJEG POTROŠAČA, VRAĆA PROIZVOĐAČU ILI UVOZNIKU, SMATRAJU POVRATNOM AMBALAŽOM?
Prema Zakonu o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/04, 86/04 - ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 - dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16, 113/17, 30/18, 72/19 i 153/20, u daljem tekstu: Zakon), poreska osnovica (u daljem tekstu: osnovica) kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica, uključujući subvencije i druga primanja (u daljem tekstu: subvencije), u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano. U osnovicu se uračunavaju i akcize, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV, kao svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava primaocu dobara i usluga. Prema Pravilniku o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 37/21 i 64/21, u daljem tekstu: Pravilnik), osnovica sadrži vrednost ambalaže, i to: nepovratne (jednokratne) ambalaže, kao i povratne ambalaže koju obveznik PDV zaračunava primaocu dobara. Povratnom ambalažom, u skladu sa Pravilnikom, smatra se ambalaža koja se, posle vraćanja, ponovo upotrebljava za istu namenu. S tim u vezi, drvene palete koje kupac, tj. učesnik u lancu distribucije do krajnjeg potrošača, vraća proizvođaču ili uvozniku, smatraju se povratnom ambalažom.
Odredbama člana 3. Zakona propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.
Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. Zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Prema odredbi člana 17. stav 1. Zakona, poreska osnovica (u daljem tekstu: osnovica) kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica, uključujući subvencije i druga primanja (u daljem tekstu: subvencije), u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Odredbom stava 2. istog člana Zakona propisano je da se subvencijama iz stava 1. ovog člana smatraju novčana sredstva koja čine naknadu, odnosno deo naknade za promet dobara ili usluga, osim novčanih sredstava na ime podsticaja u funkciji ostvarivanja ciljeva određene politike u skladu sa zakonom.
U skladu sa odredbom stava 3. istog člana Zakona, u osnovicu se uračunavaju i:
1) akcize, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV;
2) svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava primaocu dobara i usluga.
Odredbom člana 44. stav 1. Pravilnika propisano je da osnovica sadrži vrednost ambalaže, i to:
1) nepovratne (jednokratne) ambalaže;
2) povratne ambalaže koju obveznik PDV zaračunava primaocu dobara.
Prema odredbi stava 2. istog člana Pravilnika, povratnom ambalažom iz stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se ambalaža koja se, posle vraćanja, ponovo upotrebljava za istu namenu.
U skladu sa stavom 3. istog člana Zakona, ako se povratna ambalaža ne vrati u ugovorenom roku, smatra se da je istekom tog roka došlo do prometa povratne ambalaže, a ne do izmene osnovice u smislu člana 21. Zakona.
(Mišljenje Ministarstva finansija br. 011-00-525/2021-04 od 2.11.2021)
- Detalji
- Kategorija: Knjigovodstvo blog
- Pogodaka: 71
Postupak brisanja:
- paušalac treba da proveri da li je izmirio sva zaduženja na uplatnim računima javnih prihoda;
- paušalac podnosi zahtev za izdavanje uverenja da se ne zadužuje javnim prihodima nadležnoj Poreskoj upravi;
- paušalac podnosi zahtev za izdavanje uverenja da se ne zadužuje javnim prihodima za koje je zadužena lokalna poreska administracija;
- paušalac u roku od 5 dana podnosi registracionu prijavu brisanja preduzetnika APR-u;
- paušalac Poreskoj upravi podnosi poresku prijavu na Obrascu PPDG 1R u roku od 30 dana od dobijanja Rešenja o brisanju;
- paušalac plaća iznos konačno utvrđenog poreza i doprinosa za poreski period u kome je obavljao samostalnu delatnost.