DA LI SE INVESTICIONO ZLATO MOŽE SMATRATI PREDMETIMA DOMAĆINSTVA I DA LI PO TOM OSNOVU MOŽE DA BUDE ODOBRENA CARINSKA POVLASTICA PROPISANA ODREDBOM ČLANA 245. STAV 1. TAČKA 4. CARINSKOG ZAKONA?

Članom 245. Carinskog zakona ("Službeni glasnik RS" br. 95/18, 91/19, 144/20 i 118/21, u daljem tekstu: Zakon) propisano je oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina za fizička lica. U stavu 1. tačka 4. istog člana propisano je da su domaći državljani - članovi posada domaćih brodova i domaći državljani koji su po ma kom osnovu bili na radu u inostranstvu neprekidno najmanje dve godine, oslobođeni od plaćanja uvoznih dažbina na predmete domaćinstva, osim na motorna vozila.

Zatim, odredbama člana 5. Uredbe o carinskim povlasticama ("Službeni glasnik RS" br. 38/19 i 86/19), u skladu sa prethodno navedenim članom Zakona, propisano je da su lica koja su bila na radu u inostranstvu neprekidno najmanje dve godine, a najviše neprekidno do deset godina, oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina na predmete domaćinstva koje uvoze iz inostranstva u roku od jedne godine od dana povratka sa rada u inostranstvu, do ukupne vrednosti od 20.000 evra, u dinarskoj protivrednosti, nezavisno od troškova prevoza. Dalje, propisano je da su lica koja su bila na radu u inostranstvu neprekidno deset godina ili više od deset godina, oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina na predmete domaćinstva koje uvoze iz inostranstva u roku od jedne godine od dana povratka sa rada u inostranstvu.

Članom 249. stav 1. Zakona propisano je da roba koja je bila oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina u skladu sa odredbama člana 244, člana 245. stav 1. tač. 1), 3) i 4) i čl. 246. i 247. ovog zakona, u roku od tri godine od dana stavljanja u slobodan promet, ne može se otuđiti, dati na korišćenje drugom licu ili drukčije upotrebiti, osim u svrhe za koje je bila oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina, pre nego što se uvozne dažbine plate, kao i da se ova roba ne može davati u zalog, na pozajmicu ili kao obezbeđenje za izvršenje druge obaveze.

Takođe, članom 36b Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS" br. 84/04, 86/04 - ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 6/14 - usklađeni din. izn., 68/14 - dr. zakon, 142/14, 5/15 - usklađeni din. izn., 83/15, 5/16 - usklađeni din. izn., 108/16, 7/17 - usklađeni din. izn., 113/17, 13/18 - usklađeni din. izn., 30/18, 4/19 - usklađeni din. izn., 72/19, 8/20 - usklađeni din. izn. i 153/20) propisano je da se porez na dodatu vrednost ne plaća na:

1) promet i uvoz investicionog zlata, uključujući i investiciono zlato čija je vrednost navedena u potvrdama o alociranom ili nealociranom zlatu, zlato kojim se trguje preko računa za trgovanje zlatom, uključujući i zajmove i zamene zlata (svop poslovi) koji podrazumevaju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi sa zlatom, kao i aktivnosti u vezi sa investicionim zlatom na osnovu fjučers i forvard ugovora čiji je rezultat prenos prava raspolaganja ili prava potraživanja u vezi sa investicionim zlatom;

2) promet usluga posrednika koji u ime i za račun nalogodavca vrši promet investicionog zlata.

Imajući u vidu da se vaš upit odnosi na uvoz investicionog zlata od strane fizičkog lica i da ste, s tim u vezi, postavili pitanje da li se investiciono zlato može smatrati predmetom domaćinstva u smislu carinske povlastice propisane članom 245. stav 1. tačka 4. Zakona, s obzirom na specifičnost predmetne robe, ali i činjenicu da su carinski propisi Republike Srbije u najvećoj mogućoj meri usaglašeni sa carinskim propisima Evropske unije, preko Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji u Briselu, obratili smo se DG TAXUD, kako bismo saznali kakva je praksa Evropske unije po ovom pitanju.

Obavešteni smo da carinski propisi Evropske unije ne predviđaju oslobođenje od plaćanja dažbina prilikom uvoza investicionog zlata. Dalje, posebno ističu da i u slučaju kada fizičko lice, koje prenosi svoje prebivalište u Evropsku uniju i koje, tom prilikom, uvozi investiciono zlato, da se oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina za predmete domaćinstva ne može primeniti na investiciono zlato i, s tim u vezi, upućuju na definiciju predmeta domaćinstva iz člana 2.1. c) Uredbe Evropske unije 2009/1186.

Međugim, DG TAXUD u svom odgovoru istovremeno ukazuje da činjenica da se na uvoz investicionog zlata ne primenjuje oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina, u primeni nije od značaja, budući da propisana stopa carine za investiciono zlato u Evropskoj uniji iznosi 0%.

U vezi sa iznetom problematikom, od Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji, takođe, obavešteni smo da i carinske administracije Belgije, Francuske i Španije imaju isto mišljenje.

Imajući sve prethodno navedeno u vidu, mišljenja smo da se investiciono zlato ne može smatrati predmetom domaćinstva, iz čega proizilazi da se, u konkretnom slučaju, ne može odobriti ni carinska povlastica propisana članom 245. stav 1. tačka 4. Zakona, te da prilikom uvoza investicionog zlata od strane fizičkog lica postoji obaveza plaćanja propisanih uvoznih dažbina.

(Mišljenje Ministarstva finansija - Uprava Carina, br. 011-00-00086/2022-17 od 13.9.2022)