- Detalji
- Kategorija: Knjigovodstvo blog
- Pogodaka: 63
Radi otklanjanja nedoumica koje pojedini poslodavci imaju u pogledu dužine trajanja godišnjeg odmora kada se zaposleni u toku kalendarske godine nalazi na plaćenom odsustvu, uz naknadu zarade, u skladu sa članom 116. Zakona o radu ili je privremeno sprečen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, ukazujemo na sledeće:
Zakonom o radu propisano je da zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca.
Pod neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva sa rada uz naknadu zarade.
Praznici koji su neradni dani u skladu sa zakonom, odsustvo sa rada uz naknadu zarade i privremena sprečenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora.
Prema tome, zaposleni koji se u toku kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor nalazi na plaćenom odsustvu, uz naknadu zarade, u skladu sa članom 116. Zakona o radu ili odsustvuje sa rada po osnovu privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajući godišnji odmor, utvrđen rešenjem o korišćenju godišnjeg odmora. Odsustvo sa rada po osnovu privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i plaćeno odsustvo, uz naknadu zarade u skladu sa članom 116. Zakona o radu nisu od uticaja na dužinu trajanja godišnjeg odmora utvrđenu rešenjem o korišćenju godišnjeg odmora.
(Obaveštenje Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, od 15.10.2020)
- Detalji
- Kategorija: Knjigovodstvo blog
- Pogodaka: 35
KORIŠĆENJE ELEKTRONSKOG POTPISA I NEOBAVEZNA UPOTREBE PEČATA PRIVREDNIH SUBJEKATA NA DOKUMENTACIJI U CARINSKOM POSTUPKU
Članom 5. Carinskog zakona ("Službeni glasnik RS", br. 95/18, 91/19 - dr. zakon i 144/20) propisano je da razmene informacija, kao što su deklaracije, zahtevi ili odluke, između carinskih organa i između privrednih subjekata i carinskog organa i čuvanje tih informacija, u skladu sa carinskim propisima, vrše se upotrebom tehnika elektronske obrade podataka. Sredstva za razmenu i čuvanje informacija, osim upotreba tehnika elektronske obrade podataka iz stava 1. ovog člana, mogu se koristiti:
1) stalno ako su naročito opravdana vrstom saobraćaja ili ako upotreba tehnika elektronske obrade podataka nije odgovarajuća za date carinske formalnosti;
2) privremeno, u slučaju privremenog kvara računarskog sistema carinskog organa ili privrednih subjekata. Carinski organ određuje uslove pod kojima privredni subjekti mogu da se obraćaju tom organu upotrebom tehnika elektronske obrade podataka.
Zatim, članom 241. Carinskog zakona propisano je da sredstva za razmenu i čuvanje podataka, koja nisu tehnike elektronske obrade podataka iz člana 5. stav 1. ovog zakona mogu se upotrebljavati ako elektronski sistemi koji su neophodni za primenu odredaba ovog zakona još uvek nisu operativni.
Dalje, članom 224. Uredbe o carinskim postupcima i carinskim formalnostima ("Službeni glasnik RS", br. 39/19 i 8/20) propisano je da, u skladu sa članom 5. stav 3. i članom 241. Carinskog zakona, do uspostavljanja potpune operativnosti elektronskih sistema koji su neophodni za primenu odredaba Carinskog zakona, može se upotrebljavati deklaracija u pisanom obliku, čiji oblik, sadržinu, način podnošenja i popunjavanja propisuje ministar. S tim u vezi, treba imati u vidu član 8. Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju ("Službeni glasnik RS", br. 94/17 i 52/21) kojim je propisano da se elektronski dokument izrađuje primenom jedne od dostupnih i upotrebljivih informaciono komunikacionih tehnologija, ako zakonom nije drugačije određeno.
Iz prethodno navedenih odredbi proizlazi da ukoliko elektronski sistemi za razmenu i čuvanje podataka nisu operativni, odnosno ukoliko nisu uspostavljeni potpuno operativni elektronski sistemi koji su potrebni za primenu carinskih propisa, mogu se upotrebljavati sredstva za razmenu i čuvanje podataka, koja nisu tehnike elektronske obrade podataka.
Dalje, još bismo ukazali i na član 121. Zakona o opštem upravnom postupku ("Službeni glasnik RS", br. 18/16 i 95/18 - autentično tumačenje) kojim je propisano da:
1) isprave podnose stranke ili pribavlja organ koji vodi postupak;
2) stranka podnosi ispravu u originalu ili mikrofilmskoj ili elektronskoj kopiji ili reprodukciji kopije, ili overenom ili običnom prepisu;
3) ovlašćeno službeno lice uvek može zahtevati da se pokaže original isprava;
4) ako je prepis veran originalu, ovlašćeno službeno lice o tome stavlja službenu belešku na prepisu;
5) smatra se da je stranka podnela ispravu i kad obavesti organ o tome u kojoj se službenoj evidenciji nalazi odgovarajući zapis koji je dostupan organu.
Prema tome, imajući u vidu sve prethodno navedeno, učesnici u carinskom postupku mogu da podnose dokumentaciju u elektronskom obliku, u meri u kojoj je to trenutno moguće u skladu sa elektronskim sistemom carinskog organa. Napominjemo da je u Upravi carina u toku sprovođenje projekta automatizacije uvoznog i izvoznog postupka koji će kao krajnji rezultat imati potpuno bezpapirno carinsko poslovanje.
Što se tiče obaveznosti upotrebe pečata privrednih subjekata na dokumentaciji u carinskom postupku, Vlada Repubike Srbije je 2018. godine usvojila Zaključak o ukidanju obavezne upotrebe pečata u poslovanju preduzetnika, privrednih društava i drugih pravnih lica privatnog prava, kojim se nalaže organima državne uprave da, u okviru svog delokruga, pripreme izmene i dopune propisa i akata kojima je uređena obavezna upotreba pečata u poslovanju preduzetnika, privrednih društava i drugih pravnih lica privatnog prava, na način da se ukida obavezna primena pečata u poslovanju privrednih subjekata. Postupajući u skladu sa navedenim zaključkom, izvršene su izmene carinskih propisa na taj način da je ukinuta obaveza upotrebe pečata od strane preduzetnika, privrednih društava i drugih pravnih lica privatnog prava, učesnika u carinskom postupku.
(Mišljenje Ministarstva finansija - Uprava Carina, br. 011-00-00817/2021-17 od 30.8.2021)